ZAŠTITA MALOSTONSKOG I NEUMSKOG AKVATORIJA
Projekt: „Međudržavni odvodni sustav Komarna-Neum-Mljetski kanal“
Na sastanku održanom u veljači 1986. god. Inicijatora (tadašnje vodoprivrede dvaju Republika Hrvatske i BiH i predstavnici SO Dubrovnik i SO Neum) dogovorena je zajednička realizacija jedinstvenog projekta na Jadranu „Regionalni odvodni sustav Neum-Mljetski kanal“-I faza.
Cilj projekta je bio da po principu održivog razvoja tadašnjeg vremena, ostvari zaštitu „posebno štićenih područja na moru-proglašen 1988. god.“ Malostonskog i Neumskog zaljeva od otpadnih-fekalnih voda, koji kao recipijenti ne trpe ispuštanje ni pročišćenih voda. Morski akvatoriji dvaju zaljeva predstavljaju ekološku cjelinu geomorfološke i biološke vrijednosti, svrstani su u „vrlo osjetljiva područja“ i pripadaju I-oj kategoriji voda. Uz činjenicu da podzemne „slatke“ vode koje gravitiraju prirodnim kraškim kavernama („vrulje“) su temelj hranjivih sastojaka za kavezni uzgoj ribe i školjkarstvo, ovim se projektom ti prostori štite od procjednih otpadnih voda naselja iz „crnih jama“.
Objekti na projektu:
- Glavni kolektor DN500 ukupne dužine 31.630,00 m1;
- Crpne stanice 14 kom , kapaciteta (2×90 lit./sec. i 45 lit./sec);
- Tuneli („Ćurilo“ 684,00 m1, „Prapratno“ 864,0 m, „Bistrina 1.“ 106,0 m1 i „Bistrina 2.“ 109,0 m1);
- Malostonski podmorski prijelaz PEHD 3x315DN (3×547,00m1) sa dozažnim bazenomi rezervnom cijevi;
- Uređaj za pročišćavanje „Ston“;
- Podmorski ispust u mljetski kanal (975,00 m1, sa difuzorom na dubini 68,00 m1);
- Osnovni i rezervni tlačni cjevovod 2xDN600 u dužini 2.750 m1, kroz Stonsko polje u cilju zaštite vodonosnog područja pitke voda grada Stona;
- Armirano betonski Kontrafori u zoni kolizije sa JM cestom Split-Dubrovnik 374,0 m1;
Realizacija radova otpočela 1987. god. , a pušteni u redovni pogon 1989. g.
Konstrukcija financiranja:
Financijsku konstrukciju I-e faze realizacije projekta („Regionalni kanalizacijski sustav Neum-Mljetski kanal“ u dužini 18.279,00 m1) su osigurala resorna Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva preko SIZ-a za vodoprivredu BiH -70% i SVIZ-a Split -30%, dok je priobalni kanal. sustav općine Neum financirao SIZ za vodoprivredu -100%.
Sadašnji pravni sljednici koji financijski učestvuju u održavanju sustava su Hrvatske vode – VGO Split i Agencija za vodno područje Jadranskog mora, Mostar sa učešćem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, Mostar.
Procjena ukupne investicije izgradnje glavnog kolektora sa objektima iznosi 50 mil. Eura.
Stručni tim na realizaciji projekta i Održavanju sustava:
Tijekom realizacije projekta izrađen je projekt „Tehničko upravljanje sustavom“, koji je dao smjernice upravljanja i postavio pravnu organizaciju zajedničkog subjekta na održavanju i pogonu.
To je bila „RO-u osnivanju“ koja je vodila stručno-tehničke poslove izgradnje, a nakon puštanja u pogon, sukladno ratifikaciji od 2005. god. međudržavnog Ugovora o zajedničkom održavanju sustava odvodnje „Komarna-Neum-Mljetski kanal“, potpisanog između Vlade R Hrvatske i Vijeća ministara BiH, brigu o funkciji sustava vrši JP „Mareco“ d.o.o., čiji je osnivač općina Neum.
Iskustvene poruke projekta:
Realizacija investicije je primjer dobre suradnje na zajedničkoj problematici vodnih gospodarstava u okvirima zaštite okoliša od fekalnih-otpadnih voda (od 1986. godine) bivših Republika i sadašnjih država Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Put dosadašnje suradnje je i dobar pokazatelj, kako se gospodari i upravlja zajedničkim-presječenim infrastrukturnim objektom u interesu zaštite voda, a ujedno je i pokazatelj brige za okoliš, kao i to da je isti zalog ostavštine budućim generacijama na ovim prostorima.
Zajednički projekt čini simbiozu razvojnih potreba privrede naseljenih priobalnih područja (R Hrvatske-Klek, Duboka, Komarna i Ston i BiH-Neum) i raspoloživih prirodnih resursa namjenjenih za marikulturu i turističke potrebe ovog područja.
Projektom upravlja međudržavno Povjerenstvo za vodna gospodarstva (članove postavljaju Vlade), suglasno prijedlozima koje predlaže Podpovjerenstva (članovi predstavljaju resorna ministarstva i Županije) i pokazatelj su kako se zajednički štite interesi prekograničnih područja dvaju država.